DŽEMAT DONJA KOSOVA

Džema'at Kosova prostire se na površini od 9,5 km. Geografski džema'at je smješten u dolini rijeke Bosne i prvi puta se spominje u pisanom dokumentu od 1640 godine. Džema'at je prema usmenim predanjima i kazivanjima dobio ime, a prema kazivanjima i predanju Valija ovoga kraja u vrijeme turske vladavine bio je zadužen da vodi vojnike na Kosovo, te je nakon pobjede, po povratku ovo mjesto dobilo naziv Kosova. Još u vrijeme Osmanskog carstva kroz Kosovu su vodili važni putevi, kao što je tadašnja kaldrma Karuše – Perkovići. Dolaskom Austrougarske odmah 1878. godine prosječena je makadamska cesta Brod – Zenica – Sarajevo. Prvobitno sjedište i centar džema'ata je bio gornji dio Kosove, podno Trebačkog brda.

Naseljevanje u Donju Kosovu, počelo je prije 130 godine . Prije drugog svjetskog rata u Donjoj Kosovi je bilo samo 7 kuća, a nakon završetka istog rata džema'at je brojao ukupno 120 kuća. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije Kosova je pripadala srezu Maglaj, opština Trbuk, a potom srezu Tešanj, da bi maja 1952. godine na zahtjev mještana Kosove ponovo pripala srezu Maglaj.

2002. godine završena je gradnja nove džamije u Donjoj Kosovi, a svečano otvaranje džamije održano je 24. Augusta 2002. godine. Svečanom otvaranju prisustvovali su: zamjenik Reisu-l-uleme h.hfz. Ismet ef. Spahić, muftija zenički mr. ejub ef. Dautović, glavni imama Medžlisa Maglaj h. Izudin ef. Kruško, brojni imami opolitički prvaci, javni i kulturni radnici, te nekoliko hiljada vjernika.

Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Ramo ef. Halilović