ŽUPA IZBIČNO (SV. JOSIP RADNIK)

Web: http://www.izbicno.info/

Župnik: Fra Robert Kiš

Kontakt: 039/719-500

E-mail: zupa.izbicno@biskupija.md-tm.ba

Podružne crkve: Donja Britvica, Gornja Britvica

Foto: Robert JOLIĆ, ŠEMATIZAM HERCEGOVAČKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE, Mostar, 2012., str. 143, 145, 147

O župi

Opći pregled

Izbično je brdsko područje u blizini Širokoga Brijega. Tijekom povijesti je prevladavajuća privredna grana bila stočarstvo. Škrto tlo uvelike je raselilo župu. Župa se osamostalila 1917. godine odvajanjem od matične župe Široki Brijeg. čine je sela Izbično, Britvica (Gornja i Donja) i Donji Crnač (zaselak Solde). Područje župe prostire se na surovome kamenjaru s ostatcima šuma ispod šumom bogatoga Rakitskog gvozda. Dugo je područje župe bilo dobro naseljeno jer je “u modi” bilo stočarstvo.

Vrijeme je donijelo svoje: kad su se od 1960-ih otvorile mogućnosti lakše zarade i odlaska u svijet, župa je počela kopniti. Iseljavanje je pospješila i loša cestovna veza, kao i nedostatak osnovnih životnih preduvjeta: pošte, telefona, škola za mlade, mogućnosti zaposlenja. Jedno vrijeme Izbičaci su radili u rudnicima boksita, ali je i to prestalo nakon što su bili iscrpljeni.

O životu na ovim planinskim područjima u davnim razdobljima najbolje svjedoče prapovijesne gradine: Tribošić i Gomila u Britvici i Gradina iznad polja Žabljak i Gomile poviše izvora Žabljak u Izbičnu. Iz srednjega vijeka sačuvano je tek nekoliko stećaka (12) na brežuljku na rubu Izbičkoga polja, u blizini Potoka, s uresima križeva, rozeta, polumjeseca i kamenice. Osobiti je ures tzv. Britvički križ, koji je 80-ih godina 20. stoljeća pronašao župnik fra Dinko Maslać. Bio je razbijen u dvadesetak komada, a fra Dinko ga je pažljivo složio. Na njemu je postojao i natpis bosančicom, ali je danas nečitljiv. Potječe vjerojatno iz 15. stoljeća i pravo je malo umjetničko remek-djelo. Nije poznato je li tu bilo stalnih stanovnika u tursko vrijeme, barem u prvim stoljećima, ali je sigurno da tu nema nikoga od druge polovine 17. st. (Kandijski i Morejski rat) pa sve do kraja 18. st., o čemu najbolje svjedoče pohodi biskupâ iz toga razdoblja: tu ne bilježe stanovnika.

Osnutak župe i materijalna izgradnja

Više je nego zanimljivo da se župa u početku zvala Britvica, o čemu svjedoči pečat župe iz 1917. godine. Tako je tada izgledala perspektiva župe: sve se zasnivalo na stočarstvu i pašnjacima, jer tada nitko nije mogao ni zamisliti da će pedeset godina kasnije stočarstva gotovo potpuno nestati i da gotovo nitko od njega neće živjeti. K tomu, Britvica je tada bila nekako središte župe (državna čatrnja na Vlakama u Gornjoj Britvici) jer su tada župi pripadala i udaljena brdska naselja Žečevina i Cerovi Dolac (do 1958.). Ipak prvi župnik fra Jozo Bencun nije želio tu graditi, potpuno izvan svakoga naselja, bez pristupne ceste. Zbog sukoba oko mjesta izgradnje crkvenih objekata i sa župljanima i s upravom Provincije fra Jozo je 1922. bio premješten iz Britvice u samostan na Širokome Brijegu, tako da tu nekoliko mjeseci nije ni bilo župnika. Fra Jozo je inače sve do izgradnje prve župne kuće 1923. godine stanovao kod svojih župljana. Po povratku 1922. ipak je uspio dobiti njivu u Izbičnu u blizini živoga izvora vode, pa je tu u rujnu 1922. započeo izgradnju župne kuće (na istome mjestu gdje se župna kuća i crkva nalaze do danas), koja je dijelom dovršena 1923. te se župnik u nju uselio. Pomogli su biskup, provincijal, dobročinitelji i župljani, ali župljani više u radu nego u novcu. I kasnije su se povlačili dugovi za kuću. Kuća je dograđena 1929., a na to je potrošeno 10000 dinara. Poslije rata župa je ostala bez župnika jer je župnik fra Metod Puljić bio ubijen. Župa je služena sa strane. Od 1947. služio ju je fra Milivoj Bebek iz Crnča, a onda je 1949. premješten za župnika u Izbično. Kako su komunističke vlasti bile zauzele župnu kuću, fra Milivoj je bio prisiljen stanovati kod jednoga svog župljanina, sve do rujna 1953., kada je preselio u župnu kuću. Kuću je 1957. obnovio, koliko je to bilo moguće. Ta je stara kuća do temelja porušena 1983., a na istome je mjestu započela izgradnja potpuno nove kuće. Radove je vodio župnik fra Dinko Maslać. Kuća je sagrađena u najvećoj mjeri donacijama hercegovačkih franjevaca koji djeluju u Njemačkoj i drugim zapadnoeuropskim državama, Provincijalata hercegovačkih franjevaca i franjevaca župnika u Hercegovini, i u maloj mjeri domaćih župljana. Župljani su se ipak istaknuli u marljivu dobrovoljnom radu na kući. Vanjski radovi dovršeni su već 1983., a unutra je kuća uređena 1984. godine. Plan je izradio ing. Ivan Spajić iz Dobrkovića, arhitekt. Kuća je vrlo praktična, makar nije prevelika, iako je nezgodno što je župni ured iza blagovaonice. U najnovije je vrijeme (2010.) župnik fra Franjo Mabić kuću lijepo uredio i proširio za dio iznad kapelice, koji je natkrio i u njemu uredio nove korisne prostorije.

Ispred župne kuće nalazila se mala kapelica, samo za svećenika, koja je sagrađena vjerojatno kada i prva župna kuća, oko 1923. godine. Bila je popravljana 1956., ali su izvedeni samo neznatni zahvati. Zvono teško 98 kilograma kupljeno je 1930. godine. Župljani su ga cijeli dan na ramenima nosili iz Širokoga Brijega u Izbično. Visjelo je na vanjskim gredama. Nova župna crkva građena je u razdoblju od 1964. do 1966. Gradnju je vodio župnik fra Željko Zadro po planu ing. fra Pija Nuića. Građena je sukladno ondanjim skromnim mogućnostima, pa je već nakon dvadeset godina bio potreban veći zahvat na crkvi. Crkvu je temeljito obnovio i proširio župnik fra Dinko Maslać po planu ing. Gagre. Postupna obnova započela je 1985. godine. Najprije je nadograđen, učvršćen i obnovljen zvonik, koji je sada s križem visok 18,30 metara. Potom je crkva u zapadnoj strani proširena za jednu lađu. U toj su lađi bile smještena vjeronaučne prostorije, a odmah do crkve uređena je i čatrnja. Radovi na crkvi dovršeni su do 1987. godine. Na pod su postavljene keramičke pločice, a uvedena je i nova rasvjeta. Kapelica između crkve i kuće uređena je već 1984. godine. Župljani su “udarili” 574 nadnice, a brojni su darovali i novčana sredstva za sve te radove. Brojni su darovatelji bili izvan župe, osobito franjevci iz zapadne Europe.

U posljednjim su godinama, najviše zalaganjem župnika fra Franje Mabića, sagrađene i područne crkve u objema Britvicama: u Gornjoj Britvici blagoslovljena je 19. kolovoza 2007., a u Donjoj 8. rujna iste godine. Prvu je blagoslovio provincijal fra Ivan Sesar, a drugu biskup mons. Ratko Perić. Razlog što se župnik odlučio na izgradnju tih dviju crkvica je velika udaljenost sela od župne crkve, kao i međusobna udaljenost: od jedne do druge crkvice je oko 20 kilometara, a s kraja jednoga sela do kraja drugoga oko 30 kilometara, a k tomu ih dijeli i rječina Brina.

Crkva Male Gospe u Donjoj Britvici započeta je još 2000., kada je bila i pokrivena. Na tome se stalo. Vanjski radovi zavšeni su u rujnu 2006. Istodobno su započeli radovi na crkvi Isusa Dobroga Pastira u Gornjoj Britvici – selu vrlo razbacanu, o čemu svjedoče i tri groblja u istome selu, ali u različitim zaseocima. Mise su do izgradnje crkve slavljene u staroj napuštenoj seoskoj školi. God. 2009. elektrificirana su zvona na svim trima crkvama. Tri zvona su već postojala, a još je jedno nabavljeno iste godine (u Gornjoj Britvici).

Župa posjeduje matice od 1917. do danas. Bile su oduzete po komunističkim vlastima, vraćene u jadnome stanju, ali su nedavno zalaganjem župnika fra Franje Mabića u potpunosti stručno restaurirane.

Kretanje stanovništva

Prvi popisi katolika u Bosni i Hercegovini iz 1742. i 1768. ne nalaze nijednoga stalnog stanovnika ni u Izbičnu ni u Britvici: po svemu sudeći tu su u to vrijeme živjeli samo stočari u ljetnoj sezoni, ali nitko još uvijek zastalno. Zanimljivo je ipak da 1742. godine u Dobrkovićima žive 3 obitelji, u Ciganskome Brdu 3, a u Crnču 15 obitelji; godine 1768. u Dobrkovićima 12, a u Crnču 11 obitelji. Da nije Izbično pribrojeno Crnču? Ni biskup Miletić u popisu iz 1813. ne spominje Izbično. U njegovu se popisu pojavljuje samo Britvica, i to zajednički s Gornjim Crnčem: udaljeni su četiri sata hoda od središta župe na čerigaju, u njima ima 30 katoličkih kuća, 201 odrasla osoba i 163 djece, ukupno 264 stanovnika. Koliko je od toga živjelo u samoj Britvici, teško je reći. Konačno prema popisu iz 1844. u Britvici živi 135 katolika u 21 kući, a u Izbičnu, čini se, 81 stanovnik u 7 kuća – ukupno 216 vjernika u 28 kuća. Broj se stanovnika u ovome krševitom kraju nije znatno povećavao ni u desetljećima koja su slijedila. Tako prema popisu fra Petra Bakula iz 1867. u Izbičnu živi tek 112 katolika u 11 kuća, a u Britvici 179 u 35 kuća, ukupno 291. Godine 1882. u Izbičnu je bilo 226 katolika u 20 kuća, a u Britvici 312 u 41 kući. Do župne crkve na Širokome Brijegu bilo je dva i pol sata hoda. Godine 1892. u Izbičnu je 267 župljana u 28 kuća, u Britvici 321 u 49 kuća, ukupno 588 župljana. Svaki put bi trebalo dodati i broj stanovnika zaseoka Solde u Donjem Crnču, ali o tome nema sigurnih podataka. U Šematizmima iz 1899. i 1902. ne navode se sela pojedinačno, pa ne možemo znati ni koliko je bilo katolika na području današnje izbičke župe. Župnik fra Ante Šola Sladoja (1926. – 1928.) poslao je dopis u kojemu stoji da je 1926. ili 1927. u župi živio 1041 župljanin u 139 kuća. Prema Šematizmu iz 1933. u župi Izbično 1932. bilo je 150 katoličkih kuća u kojima je živio 1281 župljanin. Godine 1940. u župi je živjelo 1320 vjernika. U Drugome svjetskom ratu iz župe je stradalo 96 osoba, što je dobrim dijelom zaustavilo predviđeni rast stanovništva. Ipak je 1962. bilo neznatno više stanovnika: 1333 katolika živjela su u 186 obitelji. Do 1975. bilo je trajno iseljeno barem 1000 župljana, a 123 bila su na “privremenom” radu u inozemstvu. U to su vrijeme odseljevanja barem privremeno ublažila zapošljavanja u rudnicima boksita. Te godine u župi je živjelo 1350 župljana u 175 kuća; broj više sliči na pogrješku nego na stvarnost, jer je očito da je župnik među župljane ubrojio i one koji su već bili odselili. Svakako, već od početka 1970-ih događa se nagli pad broja stanovnika. Godine 1979. u župi je 1175 župljana u 193 kuće. Godine 1984. u župi žive 183 obitelji s 1015 vjernika; 1990. godine 184 obitelji s 876 župljana; 1997. godine 167 obitelji sa 678 vjernika; 1999. godine 160 obitelji s 590 vjernika. Prema popisu iz 2005. u župi živi 495 osoba u 152 kuće, a prema onomu iz 2008. godine 149 obitelji i 478 župljana; prema selima: Gornja Britvica 23 obitelji – 66 stanovnika, Donja Britvica 44 – 116, Tribošić 17 – 58, Crnjci i Izbično Centar 14 – 58, Hrkaći 15 – 51, Solde u Donjem Crnču 13 – 44, Pavkovići i Logarušići 23 – 76. Godine 1987. u župi je bilo svega 32 učenika u svim trima četverorazrednim školama (Izbično, Gornja i Donja Britvica), a 2008. u školi u Izbičnu u četiri razreda bilo je 11 đaka, a u Donjoj Britvici u tri razreda 7 đaka. Sve su to drastični pokazatelji iseljavanja u posljednjim desetljećima. Godine 2010. u župi živi 475 vjernika u 149 obitelji.

Pastoralni djelatnici

U župi Izbično do danas je djelovalo trinaest župnika, a najduže je tu bio prvi župnik fra Jozo Bencun: u dvama navratima ukupno dvadeset godina. Slijedi popis župnika:

fra Jozo Bencun 1917.-1926.

fra Ante Šola Sladoja 1926.-1928.

fra Jozo Bencun 1928.-1939.

fra Anđelko Nuić 1939.-1941.

fra Metod Puljić 1941.-1945.

župa bez župnika 1945.-1949.

fra Milivoj Bebek 1949.-1958.

fra Željko Zadro 1958.-1966.

fra čedo Škrobo 1966.-1969.

fra Teofil Leko 1969.-1977.

fra Marko Dragićević st. 1977.-1982.

fra Dinko Maslać 1982.-1991.

fra Nedjeljko Martinović 1991.-1998.

fra Drago čolak 1998.-2005.

fra Franjo Mabić 2005.-

Izvori: Robert JOLIĆ, ŠEMATIZAM HERCEGOVAČKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE, Mostar, 2012., str. 143-147

Stranicu uređuje: administrator1@nekros.info